Ruptura retine ili mrežnjače
Šta je ruptura retine?
Ruptura retine ili mrežnjače je ozbiljno stanje koje može dovesti do ablacije retine (odvajanja mrežnjače) ako se ne leči na vreme. Ovo stanje zahteva hitnu medicinsku intervenciju kako bi se sprečilo trajno oštećenje vida.
Važno: Rana dijagnoza i tretman su ključni za sprečavanje ablacije retine i očuvanje vida.
Uzroci rupture retine
Starenje
Degenerativne promene u mrežnjači i staklastom telu sa starenjem mogu dovesti do stvaranja rascepa
Zadnja ablacija staklastog tela (PVD)
Kada se staklasto telo povuče od mrežnjače, može izazvati rascepe
Visoka miopija (kratkovidost)
Osobe s visokim stepenom miopije imaju tanju mrežnjaču koja je sklonija pucanju
Trauma oka
Povrede oka mogu izazvati rupture mrežnjače
Porodična istorija
Genetski faktori mogu povećati rizik od nastanka rupture mrežnjače
Lečenje regmatogene ablacije retine
Lečenje ablacije retine obično zahteva hiruršku intervenciju. Vrsta operacije zavisi od tipa i ozbiljnosti ablacije.
Simptomi rupture retine
Plutajuće mrlje (floaters)
Najčešći uzrok trakcionog odvajanja retine. Neovaskularizacija i stvaranje fibroznog tkiva mogu povući mrežnjaču.
Svetlucanje ili bljeskovi svetla
Fotopsije – pojava svetlosnih efekta u vidnom polju
Smanjena periferna vizija
Senka ili zavesa koja se širi prema centru vidnog polja
Dijagnostika
Dijagnostika rupture retine uključuje detaljan oftalmološki pregled.
Pregled očnog dna na široku zenicu
Oftalmolog koristi specijalne kapi za proširenje zenica kako bi mogao detaljno pregledati mrežnjaču
Ultrazvuk oka
Može pomoći u proceni stanja mrežnjače ako zbog prisustva krvi nije moguće pregledati očno dno
Lečenje rupture retine
Lečenje rupture retine obično zahteva hitnu medicinsku intervenciju kako bi se sprečilo odvajanje mrežnjače.
1. Laserska fotokoagulacija
Najčešće se koristi za lečenje rupture mrežnjače. Laser stvara ožiljak oko rupture koji sprečava tečnost iz staklastog tela da prodre ispod mrežnjače i uzrokuje njeno odvajanje.
2. Krioterapija (kriopeksija)
Zamrzavanje područja oko rupture mrežnjače, što stvara ožiljak koji pomaže da mrežnjača ostane pričvršćena.
3. Pneumatska retinopeksija
Ubrizgavanje male količine gasa u staklasto telo. Gas pomaže da mrežnjača ponovo prilegne na zid oka, a zatim se koristi laser ili krioterapija da se trajno učvrsti.
4. Vitrektomija
Hirurško uklanjanje staklastog tela i zamena tečnosti specijalnim rastvorom. Ovo omogućava hirurgu da ukloni tkivo koje povlači mrežnjaču i da ponovo postavi mrežnjaču na mesto. Ova metoda se koristi u težim slučajevima ili kada su prisutne komplikacije.
Prevencija i redovne kontrole
Redovni oftalmološki pregledi su važni za rano otkrivanje problema s mrežnjačom, uključujući rupture retine.
Pacijenti u visokom riziku (sa visokom miopijom ili porodičnom istorijom retinalnih problema) trebali bi redovno posjećivati oftalmologa.
Periferne degeneracije retine
Šta su periferne degeneracije retine?
Periferne degeneracije retine su promene na krajnjim (perifernim) delovima mrežnjače oka. Najčešće se otkrivaju slučajno tokom pregleda sa širenjem zenica. Mogu biti bezazlene, ali neke vrste nose povećan rizik od pucanja retine i ablacije (odvajanja) retine.
Najčešći tipovi perifernih degeneracija
Lattice (rešetkasta) degeneracija
Mali, okrugli defekti u mrežnjači
Retinalne pukotine (rascepi)
Češće opasnije, mogu dovesti do ablacije
Snail-track degeneracija
Sjajne, izdužene promene na periferiji retine
Cistične degeneracije
Sitne ciste u periferiji mrežnjače
Ko je u riziku?
Osobe sa visokom miopijom
Minus dioptrija – tanja mrežnjača
Porodična istorija ablacije retine
Genetski faktori povećavaju rizik
Trauma oka
Povrede mogu ubrzati razvoj degeneracija
Posle operacije katarakte
Povećan rizik nakon hirurgije
Simptomi (ako dođe do komplikacija)
Odmah se javiti oftalmologu ako se pojavi:
- Iznenadni bljeskovi svetla
- Nagli porast mušica (plivajućih zamućenja)
- Osećaj „zavese” ili senke u vidnom polju
To može ukazivati na ablaciju retine, što je hitno stanje.
Da li se leči? Praćenje i tretman
Ako nema pukotine ni simptoma
Često se samo prati redovnim pregledima
Ako postoji rizična pukotina
Radi se profilaktički laser (laserska fotokoagulacija) da se „zalepi” retina i spreči ablacija
Ako dođe do ablacije
Potrebna je operacija – vitrektomija ili scleral buckling
Koliko često kontrole?
Bez simptoma: 1x godišnje
Sa visokim rizikom: Po savetu oftalmologa (češće kontrole)
Periferne degeneracije retine zahtevaju redovno praćenje, posebno ako ste u grupi visokog rizika. Pravovremena dijagnoza i profilaktički tretman mogu sprečiti ozbiljne komplikacije.