Pregled Očnog Dna
Dijagnostika i praćenje promena na mrežnjači i očnom živcu
Zašta je pregled očnog dna važan?
Pregled očnog dna predstavlja jedan od najvažnijih delova savremene oftalmološke dijagnostike. Mrežnjača (retina), makula, krvni sudovi, očni živac i periferija retine mogu pružiti dragocene informacije o zdravlju oka, ali i o brojnim sistemskim oboljenjima kao što su dijabetes, hipertenzija i neurološke bolesti.
Mnoge bolesti retine i očnog živca razvijaju se bez izraženih simptoma, posebno u početnim fazama. Redovni pregledi omogućavaju rano otkrivanje promena i pravovremenu terapiju pre nego što dođe do trajnog oštećenja vida.
Šta se može dijagnostifikovati pregledom očnog dna?
Pregled očnog dna omogućava dijagnostiku i praćenje brojnih očnih i sistemskih bolesti:
Pregled periferije retine
Pored pregleda centralnih delova mrežnjače, od posebnog značaja je detaljan pregled periferije retine. Periferne promene često ne izazivaju simptome, ali mogu predstavljati ozbiljan rizik za nastanak rupture ili ablacije retine.
Pregled se najčešće izvodi nakon širenja zenica, uz korišćenje specijalnih kontaktnih ili nekontaktnih sočiva koja omogućavaju detaljan uvid u periferne delove mrežnjače.
Savremene dijagnostičke metode
Kombinovanjem različitih dijagnostičkih metoda omogućavamo detaljnu procenu stanja očnog dna i preciznu dijagnostiku bolesti.
Pregled očnog dna u midrijazi
Nakon širenja zenica omogućava detaljnu procenu makule, krvnih sudova, očnog živca i periferije retine.
Digitalna fundus fotografija
Fotografisanje očnog dna omogućava dokumentovanje nalaza i poređenje promena tokom vremena, što je naročito važno kod hroničnih bolesti retine.
Optička koherentna tomografija (OCT)
OCT omogućava detaljan prikaz svih slojeva retine i očnog živca i predstavlja zlatni standard za dijagnostiku bolesti makule i glaukoma.
OCT angiografija (OCTA)
OCTA omogućava analizu retinalne i horoidalne cirkulacije bez primene kontrastnog sredstva.
Ultrazvučna dijagnostika
Koristi se kada direktan pregled očnog dna nije moguć zbog zamućenih očnih medija, kao i za procenu tumora, krvarenja i ablacije retine.
Fluoresceinska angiografija
Kod određenih oboljenja omogućava detaljnu procenu krvnih sudova retine i planiranje terapije.
Praćenje bolesti tokom vremena
Kod mnogih očnih oboljenja redovne kontrole su od presudnog značaja za očuvanje vida. Posebno je važno kod pacijenata sa dijabetičkom retinopatijom, degeneracijom makule, vaskularnim oboljenjima retine, glaukomom i perifernim retinalnim promenama.
Kako se obavlja pregled očnog dna?
Pregled očnog dna je bezbedan, bezbodan i neinvazivan. Obično se obavlja kao deo rutinskog oftalmološkog pregleda.
- Priprema
Pacijentu se daju kapi za dilataciju zenica (midrijaza) kako bi se omogućio bolji pregled očnog dna. Kapi počinju da deluju za 15-20 minuta. - Pregled sa oftalmoskopom
Oftalmolog koristi oftalmoskop (uređaj sa svetlošću) da pregleda različite delove očnog dna kroz dilatiranu zenici. - Dodatne metode
Po potrebi se koriste OCT, ultrazvuk, fotografija ili druge dijagnostičke metode za detaljniju analizu. - Rezultati i preporuke
Oftalmolog objašnjava nalaze i preporučuje dalje tretmane ili kontrole ako je potrebno.