Dijagnostika

Rutinski oftalmološki pregled

Redovni oftalmološki pregledi predstavljaju osnovu očuvanja zdravlja očiju i dobrog vida. Mnoge očne bolesti, poput glaukoma, dijabetičke retinopatije ili degeneracije makule, mogu dugo napredovati bez simptoma.

15–30 minprosečno trajanje pregleda
Bezbolnosve metode u okviru pregleda
Bez simptomabolesti se otkrivaju i pre tegoba
O pregledu

Šta obuhvata rutinski pregled?

Pravovremenim pregledom moguće je otkriti promene u ranoj fazi i započeti odgovarajuće lečenje pre nego što dođe do trajnog oštećenja vida. Tokom pregleda oftalmolog procenjuje vidnu funkciju, stanje prednjeg i zadnjeg segmenta oka, očni pritisak i eventualne promene koje mogu ukazivati na očne ili sistemske bolesti.

  • Razgovor o simptomima i dosadašnjem zdravstvenom stanju
  • Provera vidne oštrine na daljinu i blizinu
  • Određivanje dioptrije
  • Merenje očnog pritiska
  • Pregled prednjeg segmenta oka na biomikroskopu
  • Pregled očnog dna (retine i očnog živca) po potrebi
Biomikroskop

Pregled prednjeg segmenta oka

Oftalmolog mikroskopom (biomikroskop, poznat i kao slit lamp) pregleda:

  • Rožnjaču
  • Konjunktivu
  • Sočivo
  • Očne kapke
Tonometrija

Merenje očnog pritiska

Merenje intraokularnog pritiska (IOP) predstavlja važan deo svakog oftalmološkog pregleda. Povišen očni pritisak može biti jedan od znakova glaukoma, bolesti koja može dovesti do nepovratnog gubitka vida ukoliko se ne otkrije i ne leči na vreme.

Merenje je brzo, bezbolno i traje svega nekoliko minuta. U zavisnosti od metode, može se izvoditi beskontaktnim aparatom („vazdušni mlaz“) ili kontaktnom tonometrijom, koja se smatra najpreciznijom metodom merenja.

Važno

Normalan očni pritisak ne isključuje postojanje glaukoma, zbog čega se rezultat uvek procenjuje zajedno sa ostalim nalazima pregleda.

Refrakcija

Određivanje dioptrije

Precizno određivanje dioptrije omogućava optimalnu korekciju vida naočarima ili kontaktnim sočivima. Tokom pregleda procenjuju se kratkovidost (miopija), dalekovidost (hipermetropija), astigmatizam i promene vida povezane sa starenjem (prezbiopija).

Pregled uključuje kompjutersko merenje refrakcije i subjektivnu proveru vida kako bi se odredila korekcija koja obezbeđuje najbolju vidnu oštrinu i maksimalnu udobnost.

Pravilno određena dioptrija može značajno poboljšati kvalitet vida, smanjiti zamaranje očiju, glavobolje i tegobe pri radu na računaru ili čitanju.

Učestalost

Koliko često treba raditi pregled

Deca

Jednom godišnje.

Odrasli bez tegoba

Na svake 1–2 godine.

Posle 40. godine

Najmanje jednom godišnje, zbog rizika od glaukoma i drugih bolesti.

Indikacije

Kada je potrebno obaviti pregled?

Preporučuje se da odrasle osobe obavljaju redovne oftalmološke preglede čak i kada nemaju tegobe. Pregled je posebno važan kod osoba koje:

  • Imaju dijabetes ili povišen krvni pritisak
  • Imaju porodičnu istoriju glaukoma ili drugih očnih bolesti
  • Primete zamućen vid ili promene vida
  • Osećaju bol, peckanje ili zamaranje očiju
  • Nose naočare ili kontaktna sočiva
  • Imaju više od 40 godina

Ranije se javite ako primetite

  • Zamućen vid
  • Glavobolje pri čitanju
  • Crvenilo ili bol u očima
  • Duple slike
  • Naglo pogoršanje vida
Cilj

Zašto su redovni pregledi važni

Kroz detaljan i individualno prilagođen pregled nastojimo da obezbedimo preciznu dijagnozu, optimalnu korekciju vida i rano otkrivanje očnih bolesti. Redovni pregledi predstavljaju najbolji način da sačuvate zdravlje svojih očiju i kvalitet vida tokom celog života.

Nastavite dalje

Povezane stranice

Zakažite pregled

Redovan pregled je najjednostavniji način da na vreme otkrijete promene na očima.